preskoči na sadržaj

Osnovna škola dr. Josipa Pančića

Login
Točno vrijeme

Kalendar
« Prosinac 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Citat mjeseca

"Najveća nada svake zemlje

leži u primjerenom školovanju mladih."

Erazmo Roterdamski

 

Poštujte naše znakove

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 3. 2014.

Ukupno: 51227
Tražilica
 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bribir

BRIBIR, gradić na cesti izmedju Novog i Bakra sagrađen na brijegu, upravno i crkveno središte u srednjevjekovnom Vinodolu, Varoš ili Grad sa 14 zaselaka tvorio je bribirsku župu. U 13. st. predstavnici Bribira sudjeluju u donošenju Vinodolskog zakona 1288. Na početku 16. st. Bribir uz Ledenice postaje ključem Vinodola.  Bernardin Frankopan učvršćuje gradske bedeme i svoj Kaštel i Turan, a učvršćuju se i Vela vrata. Belveder, ophod na zidinama providjen puškarnicama, bio je gotov 1527. o čemu svjedoči natpis. Zbog opasnosti od Turaka imućniji Bribirci podižu u gradu svoje kuće da se u njih mogu skloniti u slučaju pogibelji. Oko Grada su rasporedjeni zaseoci koji su imali svoje kapele gradjene uglavnom u 15. i 16. st. Na kapeli Sv. Martina u Podskoči sačuvan je natpis meštra Tomaša iz 1526. godine. Nije isključeno da je on bio jedan od graditelja i Župne crkve Sv. Petra i Pavla u Gradu, zidane 1524. Gotička dvorska crkvica Sv. Antuna pustinjaka nastala je takodjer u Bernardinovo doba, a obnovljena je 1938.

 

Kad je 1848. ukinuto bribirsko vlastelinstvo Kaštel i Turan su ostali vlasništvom općine koja je dala porušiti Velika vrata 1861, Mala vrata 1872, a Kaštel je srušen 1878. da se načini mjesto za školu, koju je projektirao arh. Julije Stanisavljević. Od utvrda je ostala dobro uščuvana branič-kula, prizmatična gradjevina na dva kata, sagradjena 1302. godine.

 

Pred gradom je sada grlo od zdenca s likom Sv. Mihovila i nepoznatim grbom, vjerojatno podignuto u doba vinodolskog gubernatora Mihovila Desića oko 1570. godine. Bribirci su zaslužni za spašavanje modruškog biskupa Krištofora, kojeg su našli nakon Krbavske bitke i na muli ga doveli u Novi 1493. Tada je jedan dio modruškog Kaptola došao u Bribir pa je Župna crkva podignuta na stupanj stolne. Crkva je tada dobila renesansnu kustodiju i renesansni reljef Bogorodice s djetetom, rad jednog od učenika firentinskog kipara Filaretea.

Stolna crkva je barokizirana na početku 18. st., dobila je transept, a u svetištu je podignut krasan mramorni oltar, rad kipara i oltarista Antonija Michelazzija iz Rijeke (1747).

Na tom je oltaru pala, koju je naslikao Matija Brodnik 1824. godine. Na strani evandjelja  u svetištu je slika 'Pranje nogu' Jacopa Palme ml., djelo visoke umjetničke vrijednosti što ju je u Bribiru ostavio vjerojatno njegov zakupnik Venecijanac Danijel Anton Bertoli, inspektor carske galerije oko 1740. godine. On je crkvi ostavio vrijednu pokaznicu, a izveo je znatne popravke na tvrdjavi.

U 19. st. Bribir se izgradjuje izvan zidina.


Za svjetsku znanost važan je dr. Josip Pancić, rodjen 1814. u Bribiru, prvi predsjednik Srpske akademije nauka, liječnik i botaničar, koji je otkrio endemičnu četinjaču Picea omorica, poznatu kao Pancićeva omorika. U Bribiru mu je 1954. podignut spomenik u parku pred kulom, veoma vrijedan rad kipara Zvonka Cara. Kopija te plastike postavljena je 1986. pred hotelom 'Omorika'u Crikvenici, jer taj hotel nosi ime po Pancićevu otkriću.

 

Iz Bribira je porijeklom dr. Mihovil Kombol (1883 - 1955), ugledni povjesničar hrvatske književnosti, prevodilac Danteove Božanstvene komedije, esejist i književni kritičar koji je svojim kapitalnim djelom 'Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda' osvijetlio mnoga kulturna i književna pitanja. Kod Malih vrata u Bribiru podignut mu je spomenik za koji je glavu u kamenu oblikovao akad. kipar Drago Carapina.


U razdoblju od 1918. do 1941. Bribir je bio središtem naprednih snaga koje prerastaju u revolucionarni pokret što se odrazilo odlaskom Bribiraca u partizane u srpnju 1941. Za kaznu fašisti su spalili povijesnu jezgru Bribira.

Nakon rata podignut je pod gradskim bedemom spomenik palim borcima NOR-a, rad kipara Z. Cara, a u parku pred Domom kulture je spomen-poprsje narodnog heroja Tome Strizića.

Kronološki važniji događaji:

  • p.n.e. Povjesničari tvrde da je Bribir vrlo staro mjesto - stari rimski grad ASSESSIA, grad u Japodiji, gdje je stolovao prokonzul. Taj grad spominju Ptolomej i Plinije.
  • 56. p.n.e. Vinodol je pripadao rimskoj provinciji Ilyricum, a nazivao se “Vallis vinearia”.
  • 1302. Izgradjena je u Bribiru četverokutna kula. Ona predstavlja jedini sačuvani dio Frankopanovog kaštela.
  • 1321. Vinodol i otoke potresao je snažan potres.
  • 1431. Strašna zima, promrzle smokve, masline i žito. Velika glad.
  • 1468. Knez Martin Frankopan daruje trsatskim franjevcima mnoge posjede i dohotke. Grad Bribir im godišnje donosi 60 libara solida i 10 spudova vina.
  • 1479. Ivan, brat Martina Frankopana , napao je s otoka Krka Novi Vinodolski i Bribir i vratio ih u vlasništvo obitelji Frankopan. Kralj Matija Frankopan Novi Vinodolski naziva svojom varoši, a Novljane svojim gradjanima.
  • 1493. U Grižane i Belgrad sklonili su se modruški kanonici. Poslije smrti kralja Matije Korvina, knez Bernandin Frankopan postao je gospodarom Grižana i Bribira.
  • 1496. U Bribiru i Vinodolu vlada kuga.
  • 1524. Za vrijeme kneza Bernandina Frankopana podiže se župna crkva u Bribiru. O tome svjedoči glagoljski natpis na ulaznim vratima. Tri godine kasnije počelo se s izgradnjom dijela starog grada Bribira.
  • 1577. Poslije smrti Stjepana Frankopana, Juraj i Nikola Zrinski postali su gospodari grada Bribira i ostalih imanja.
  • 1671. po nalogu senjskog biskupa Ivana Smoljanovića u Bribiru je otvorena škola za osnovno obrazovanje i odgoj svećenickog naraštaja i druge djece. Bila je jedna od najstarijih škola takve vrste do XVII. st. na području gradjanske Hrvatske.
  • 1678. Počinju se voditi matične knjige rodjenih u Bribiru.
  • 1723. 29. svibnja opet potres.
  • 1787. Osnovana je i sagradjena osnovna škola u Bribiru koja nosi ime doktora Josipa Pancića. Današnja školska zgrada sagradjena je 1878. g.
  • 1842. Nastala je slika Sv. Petar M. Brodnika. Nalazi se u bribirskoj crkvi.
  • 1842. Od 28. kolovoza do 24. studenog od kolere umire 85 duša.
  • 1850. U Bribiru se još uvijek sudi po Vinodolskom zakoniku.
  • 1855. Od 9. srpnja do 28. kolovoza od kolere umire 197 duša.
  • 1878. Uslijed gradnje škole u Bribiru porušen je dio Frankopanovog kaštela.
  • 1883. Osnovana je čitaonica u Bribiru.
  • 1884. U školskoj spomenici na str. 65 upisano je: “Od 1884. do 1896. g. u Bribiru je bilo oko 4.314 duša u 868 domaćinstava”.
  • 1891. Zbog zidanja zgrade za općinsko poglavarstvo porušen je ostali dio Frankopanovog kaštela u Bribiru.
  • 1959. 29. ožujka umro je u Bjelovaru, na kuglani, poslije utakmice Zagreb - Bjelovar, Božo Kombol, svjetski rekorder u kuglanju. Rodjen je u Bribiru 1895. godine. Bio je prvi kuglač na svijetu koji je u 200 hitaca srušio više od 900 čunjeva. Godine 1949. srušio je u 200 hitaca 927 čunjeva. Božo Kombol bio je kuglački reprezentativac Hrvatske i Jugoslavije i član Kuglačkog kluba ZET, a zatim “Medvedgrad” u Zagrebu. Na zagrebačkom groblju Mirogoj postavljen mu je spomenik.
  • 1962. 3 prosinca u 6,30 sati počinje orkanski nalet bure koji pomiče cijeli krov škole, a jednu šestinu krova nosi na susjednu kuću Dmitra Notevskog.

Izvor: www.bribir.net

preskoči na navigaciju